petak, 20. siječnja 2017.

Kolesterol - posljedica, a ne uzrok

Kolesterol - toliko raširena, a ipak vrlo rijetko potpuno objašnjena tema.
  Zato se ovdje neću toliko baviti onime što je puno puta napisano, nego onime što nije. Prije svega važno je napomenuti kako treba uvažiti medicinska istraživanja, ali kada govorimo o tumačenju medicine, tu trebamo biti ipak kritični.
  Počet ću sa onim što smatram najbitnijim u priči o kolesterolu, a osobno nisam nigdje to pročitao: količina kolesterola u krvi nije uzrok bolesti, nego posljedica stanja organizma prije svega. Da pojasnim: ako se obratite svom liječniku i ustanovi se povišen nivo kolesterola u krvi, odmah će te dobiti preporuku liječnika da trebate ili morate spuštati nivo kolesterola lijekovima! Tu grupu lijekova zovemo statini i treba znati da su jedni od najunosnijih farmaceutskih proizvoda iz dva razloga: zbog današnjeg načina života vrlo je velik postotak stanovništva pogođen "povišenim" kolesterolom u krvi, a drugi razlog je činjenica da terapija statinima ne liječi, nego svojom prisutnošću snižava nivo kolesterola u krvi, a to znači da se uzima doživotno!
  Spuštati nivo kolesterola u krvi lijekovima (statinima) je kao da netko tko je ekološki osviješten želi spriječiti da njegov auto zagađuje okoliš na način da ispušne plinove iz auspuha preusmjeri u unutrašnjost svog auta!Da....upravo toliko je to apsurdno! Evo zašto:
  Kolesterol je od životne važnosti za ljudski organizam. Neću navoditi sve procese u kojima je kolesterol neophodan jer kako sam rekao to možete pročitati, spomenut ću samo da mozak bez kolesterola ne može opstati, a produženje ljudske vrste je također ovisno o kolesterolu jer testosteron kao spolni hormon nastaje kemijskom preobrazbom kolesterola!
 Fokusirao bi se na srž; nivo kolesterola u krvi je upravo onoliki koliko tijelu u tom stanju treba. Apsolutno je zanemariv utjecaj kolesterola kojeg unesemo hranom bez obzira kolika ta količina bila. Prema istraživanjima, a također i prema mom iskustvu, kolesterol unesen hranom može utjecati do 10% na nivo kolesterola u krvi. Čak da je taj postotak viši, recimo i 15%, složit ćete se da većina ljudi se zabrine tek kada je kolesterol znatnije viši od referentne vrijednosti, a te vrijednosti su već uvelike spuštene do granice kada već i adolescenti  postaju potencijalni korisnici statina.
  Čak i relevantne medicinske studije pokazuju da opravdanost za terapiju statinima donekle postoji samo kod pacijenata sa preživljenim infarktom i to u svrhu smanjenja mogućnosti ponavljanja infarkta. Postotak smanjenja rizika je relativno mali i dobija na značaju tek kada se uzme u obzir okolnost da je infarkt stanje sa visokom smrtnošću. U tim okolnostim i nekoliko postotaka postaje značajno.
  Ukupan nivo kolesterola u krvi sam po sebi ne govori ništa u smislu dobrog ili lošeg zdravlja! Tek kada se napravi kompletan lipidogram ( LDL, HDL, VLDL(trigliceridi) ), onda možemo ustanoviti postoji li rizik za zdravlje, ali također i u kakvom je stanju organizam i način prehrane. Prethodno sam naveo kako način prehrane ne utječe znatno na ukupan nivo kolesterola, ali način prehrane i fizička aktivnost itekako utječu na međusobne omjere LDL - HDL - trigliceridi. Ovdje dolazimo do vrlo bitne stvari; upravo omjer ove tri "vrste" kolesterola jedini je mjerodavan pokazatelj koliko su nam masnoće u krvi prijatelji ili neprijatelji. Osoba sa ukupnim kolesterolom od 9 jedinica, može biti zdravija u tom smislu nego osoba koja ima 4 jedinice ukupnog kolesterola što bi gledajući samo zadane medicinske referentne vrijednosti bilo optimalno. Ukupni kolesterol je otprilike zbroj LDL+HDL+trigliceridi. Općenito pravilo je da je poželjan što manji nivo triglicerida, a što veći nivo HDL ( u žargonu zvanog "dobri kolesterol" ). Ipak, nek vas ne zabrinjava što je nivo LDL-a uvijek viši od HDL-a, jer to je tako zbog specifičnih uloga koju imaju u organizmu. Ako vam je udio HDL-a u ukupnom kolesterolu 20% i više, a trigliceridi niži od referentnog maksimuma, onda ste u tom smislu zdravi. U tom slučaju ukupni kolesterol je nebitan.
  Znate li da postoji vrlo opsežna klinička studija u kojoj je utvrđeno da pacijenti koji su operirani radi kardiovaskularnih poremećaja statistički imaju niži nivo kolesterola od zdrave populacije! Znate li da osobe sa višim kolesterolom statistički manje obolijevaju od kancerogenih bolesti!
  Zbog svega ovoga, ne spuštajte nivo ukupnog kolesterola! Ono što trebate napraviti to je da prehranom i fizičkom aktivnosti mijenjate međusobni omjer tri komponente ili vrste kolesterola. Trigliceridi su direktno povezani sa unosom šećera (saharoza, glukoza i fruktoza). Prvo što trebate napraviti ako želite smanjiti nivo triglicerida izbacite šećer i bijelo brašno. U konačnici treba reducirati ukupan unos svih ugljikohidrata. Zaboravite na "light" proizvode jer su oni jedna od najvećih prijevara prehrambene industrije. Jedite prirodne zasićene masnoće ( svinjska mast i kokosovo ulje), maslinovo ulje, avokado i namirnice bogate omega 3 masnim kiselinama ( riblje ulje, morske ribe, chia sjemenke). Također svakodnevno manju količinu orašastih plodova. Jedite cijela jaja!! Jaje je jedna od najkompletnijih namirnica u prirodi ( iz njega nastaje živi organizam)!
  Uživajte u hrani bez grižnje savjesti jer time direktno potičete bolju iskoristivost nutrijenata. Ne potcjenjujte moć autosugestije!
Ljudski organizam je toliko savršen da je nemoguće liječiti ga sintetičkim lijekovima. Jedino što možete je dati mu sve potrebno da se sam zacijeli! To potrebno je oko nas, u prirodi!